Sad se nesto setih da je na starom forumu bilo diskusije oko nacina upotrebe zadnjeg brisaca i cudnog rada zadnje brizgaljke, pa reko nije na odmet da ponovimo ovu temu:

Da to resenje sa zadnjim brisacem, su zabari malo cudno resili na Pandi. Isti je slucaj i na mojoj Pandi, prekidac zadnjeg brisaca ima dva polozaja – iskljuceno (prekidac je skroz izvucen) i polozaj ukljuceno (prekidac je skroz utisnut). Kako god da iz polozaja iskljuceno pritisnes prekidac u polozaj ukljuceno – gde on ostane utisnut, prskalica zadnjeg brisaca poprska staklo. Kada iskljucujes prekidac, isto, prskalica proradi na polovini hoda prekidaca.
E tu nastupa fiatova logika, koja jeste malo cudna, ali stvari stije ovako:
Postoje dve razlicite situacije u kojima se vozacu ukazuje potreba da koristi brisac zadnjeg stakla i to:
- Prva situacija: Vreme je suvo ili pada samo veoma slaba kisa (sto bi mi rekli, po neka kap), i staklo je potrebno samo povremeno obrisati jednim punim hodom brisaca. Tada je potrebno samo dva puta uzastopno – u kratkom razmaku (manje od jedne sekunde) pritisnuti dugme brisaca, prvim stiskom do kraja, da ostane ukljuceno, i odmah potom jos jednom punim stiskom do kraja da se dugme vrati u polozaj iskljuceno. Ovim prvim klikom, dobija se efekat da brizgaljka poprska staklo, zatim brisac odradi pun otklon do kraja i dok brisac putuje nazad - sledecim klikom, brizgaljka doda vodu za povratni hod brisaca. Ovaj dvoklik bi se mogao opisati i ovako – strc-bow-strc-wow. Ovaj dvoklik se naravno moze ponoviti po potrebi u zavisnosti od zaprljanosti stakla i po nekoliko puta za redom. Stos je da drugi klik usledi dok brisac putuje u prvom pravcu, kako bi prskalica dodala tecnost u povratnom hodu brisaca. Zato ja ovaj potez i zovem dvoklik, ali se u stvari cuju cetiri klika cak, cak (kod ukljucenja) i cak, cak (kod iskljucenja)
- Druga situacija je situacija kada kisa intenzivnije pada i kada je saobracaj gusci po vlaznom kolovozu, pa se kapljice i voda koje svuda lete ko u sudo- masini, stalno hvataju na zadnjem staklu. Tada ukljucis brisac, i ostavis dugme u ukljucenom (utisnutom) polozaju, a brisac radi non-stop, sto nije problem jer se od jace kise i kapljica koje lete svuda, zadnje staklo stalno samo kvasi, bez potrebe za prskalicom, pa brisac ne grebe po suvom. Po prestanku potrebe, iskljucis dugme (u istisnut polozaj) i tom prilikom ono dobije jedno zavrsno pranje. Kad se naviknes, stvar funkcionise, mada je logika pomalo luda? Kratko pranje (malo kise) = dvoklik; Jaca kisa =duze pranje: klik za ukljuceno......razmak po potrebi i........klik za zavrsno pranje i iskljucenje brisaca.
Zabari su resili da ustede sebi trud i pare oko ugradnje posebnog dugmeta ili dodatne funkcije, pa su stvar resili sa dugmetom koje u sebi sadrzi i taster i prekidac u istom hodu. Tecnost zadnjeg brisaca se uzima iz istog rezervoara kao i za prednje brisace. Inace i prednji brisac ima ono suludo resenje, gde u prvom stepenu brzinski odradi bow-wow, pa se ucuti neko vreme, i onda kad se najmanje nadas - opet brzinski bow-wow. U drugom stepenu radi kontinuelno, ko lud, bez zadrske. Svi ovi modovi, najcesce nisu u skladu sa intenzitetom kise i potreba za pranjem, ali za bolja resenja potrebno je malo vise para, pa lepo imas potenciometar (da nekazem senzor) koji to sam regulise. Cudim se da na Pandi nisu ostavili ono gumeno dugme sto je imala zastava 750, koje pritisnes i voda lepo prska ko iz pistolja na vodu – bez ikakve elektronike? Ili su trebali da montiraju brisace iznad prednjeg stakla sa motorima ispod krova, ko na spaceku iz 60-tih? To bi dalo poseban smek?
Dakle nakon savladavanja tehnike Pande, sa ukljucenim migavcima, ukljucenim zadnjim brisacem, nepodmazanim zglobom vratila volana, ostecenim trecim nosacem motora, kad zadnji amortizer pocne da curi, i kad zadnja polica nema gumice na nosacima, pravilan rad Pande zvucchi ovako:
Tup, tup, cak, bow, strc wow, strc, cak, cak, lup, lup, tak, tak, cak, bow, cak, strc, wow.......tuk, lup, tuk, strc, bow, strc, wow, krc, krs, wow, bow........

Cini mi se da sve radi......
